Povijest hrvatske nastave

O NAMA

Hrvatska nastava u inozemstvu

Hrvatska nastava Hessen-Saarland – koordinacija je koju od školske godine 2011./2012. organizira hrvatsko Ministarstvo. Nastava je prvo uvedena na 15 nastavnih mjesta u Hessenu. Na polugodištu šk.god. 2011./2012. u koordinaciju Hessen nam se pridružuje njemačka pokrajina Saarland s 2 nastavna mjesta. Godinu dana kasnije otvorili smo još 5 novih nastavnih mjesta. Danas se hrvatska nastava održava na 29 nastavnih mjesta (27 u Hessenu i 2 u Saarlandu). Nastava se provodi u skladu s Kurikulom hrvatske nastave u inozemstvu. Obuhvaća hrvatski jezik, kao osnovu, te kulturu u širem smislu (temeljne kulturne i povijesne činjenice, zemljopisna obilježja Republike Hrvastke, likovnu i glazbenu kulturu).

Za učenike se organiziraju i različite izvannastavne aktivnosti: prigodne priredbe, likovne radionice, druženja, sudjelovanja u raznim projektima iz područja hrvatske kulture te školski projekti. U organiziranju nastave i izvannastavnih aktivnosti veoma nam je važna suradnja s Generalnim konzulatom RH u Frankfurtu, hrvatskim katoličkim misijama u Hessenu, njemačkim školama, hrvatskim udrugama te ostalim koordinacijama hrvatske nastave u SR Njemačkoj.

Hrvatska nastava u inozemstvu – nastava hrvatskog jezika i kulture namijenjena je djeci hrvatskih državljana koji privremeno ili stalno žive u drugim zemljama, odnosno djeci u inozemstvu kojima je hrvatski jezik obiteljski jezik. Hrvatska nastava istovremeno je otvorena i djeci državljana drugih zemalja koji su živjeli u Hrvatskoj, kao i ostaloj djeci koja žele učiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu, a za to imaju potrebno jezično predznanje.

Nastavom hrvatskoga jezika i kulture prenosi se i njeguje hrvatsko kulturno i povijesno naslijeđe djeci hrvatskog podrijetla koja žive u bilingvalnoj ili multilingvalnoj sredini, što obuhvaća djecu hrvatskih državljana koji žive u zemljama Europske unije, djecu pripadnike hrvatske nacionalne manjine u susjednim zemljama i djecu iseljenika u prekomorskim zemljama.

Hrvatska nastava, osim jezikoslovlja, sadrži i stjecanje znanja o Hrvatskoj i njezinoj kulturi u širem smislu (hrvatskoj povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj baštini, uključujući upoznavanje sa svakodnevnim životom i vrijednostima stanovnika Republike Hrvatske, ekonomske, političke te ostale sadržaje hrvatskog društva). Razvojem jezičnih kompetencija te usvajanjem hrvatske kulturne, povijesne i prirodne baštine hrvatska nastava pridonosi razvijanju osjećaja pripadnosti hrvatskoj kulturi i hrvatskoj domovini.

Istodobno je učenje hrvatskoga jezika i kulture sredstvo uspješnije interkulturalne komunikacije i razumijevanja u sredinama u kojima žive hrvatski građani.

Kurikulum hrvatske nastave u inozemstvu (NN 194/03.) temeljni je dokument kojim se ostvaruje hrvatska nastava u inozemstvu.

Organizacija nastave


Ministarstvo znanosti i obrazovanja organizira i financira hrvatsku nastavu potpuno ili djelomično u 20 država svijeta (Argentina, Austrija, Belgija, Crna Gora, Čile, Francuska, Italija, Irska, Luksemburg, Makedonija, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Švicarska, Velika Britanija) za oko 7.000 učenika, a nastavu izvode 94 učitelja. Ministarstvo odabire i financira učitelje koji se upućuju na rad na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku izbora učitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu (NN 41/09.)

Uz hrvatsku nastavu u inozemstvu koju organizira Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, u inozemstvu postoji hrvatska nastava integrirana u obrazovni sustav zemalja primateljica, koji organiziraju i provode obrazovne vlasti zemalja primateljica, te hrvatska nastava koju organiziraju hrvatske zajednice i katoličke misije u inozemstvu.

U državama u kojima žive pripadnici hrvatske nacionalne manjine nastava na hrvatskom jeziku organizirana je najčešće u sklopu redovnog obrazovnog sustava. Učitelji koji rade u tim sustavima imaju mogućnost sudjelovati na stručnom usavršavanju na seminaru koji organizira Agencija za odgoj i obrazovanje u ljetnim mjesecima u Hrvatskoj, a prema potrebama i mogućnostima organiziraju se i seminari u zemljama u kojima se nastava održava. Ministarstvo potporu održavanju nastave daje kupnjom knjiga i drugih nastavnih materijala, a u pojedinim državama uz odobrenje njihovih obrazovnih vlasti financira rad učitelja u cilju unaprjeđenja hrvatske nastave za potrebe hrvatske nacionalne manjine (Austrija, Crna Gora, Makedonija, Italija, Slovačka, Srbija, Rumunjska). Ministarstvo je 2010. godine u Austriju uputilo povjerenicu za obrazovanje, temeljem Programa suradnje u području kulture i obrazovanja između Republike Hrvatske i Republike Austrije za razdoblje od 2010. – 2012. godine.

Hrvatska nastava za potrebe hrvatskih iseljenika u prekomorskim zemljama najčešće je integriranog tipa ili se ostvaruje u sklopu katoličkih misija i hrvatskih zajednica (Australija, Kanada, SAD). Ministarstvo je 2010. godine uputilo učiteljicu hrvatskoga jezika i kulture u Australiju, kao stručnu pomoć učiteljima i učenicima koji hrvatsku nastavu pohađaju u Victorian School of Languages u Melbourneu. Hrvatsku nastavu u Čileu te dijelom u Argentini organizira Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

U pojedinim europskim zemljama (Danska, Švedska, Finska) hrvatska nastava je u potpunosti integrirana, organiziraju i financiraju je obrazovne vlasti zemalja domaćina.

Preuzeto s internetske stranice Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske – www.mzos.hr

Vrednovanje postignuća učenika


Na kraju svake školske godine učenik će dobiti učeničku knjižicu sa zaključnom ocjenom iz predmeta „hrvatski jezik i kultura“. Unutar sustava ocjenjivanja materinskog jezika moguće su 3 ocjene:

mit gutem Erfolg teilgenommen (odličan)
mit Erfolg teilgenommen (uspješan)
teilgenommen (nije zadovoljio)

Na polugodištu, ali i na kraju školske godine učenik će dobiti potvrdu („Bescheinigung“) koja služi kao obavijest nastavniku u njemačkoj školi. Prema toj potvrdi nastavnik će znati što treba upisati u učenikovu njemačku svjedodžbu („Zeugnis“). Najvažnije je da se upisuje opisna ocjena,a ne njen brojčani ekvivalent.
Od početka školske godine 2015./2016. svi su polaznici hrvatske nastave uvedeni u sustav „LUSD“ (Lehrer- und Schülerdatenbank).
UPISNICA